Ovoga je ljeta u okolici Rijeke prava najezda stršljena. Kasnije ljeto i prva polovica jeseni razdoblje je vrhunca razvoja njihova legla. Zato ih u to vrijeme, osobito ako je druga polovica ljeta topla kao ova, ima mnogo. Zašto?
Evo nekoliko podataka o stršljenima i kako se zaštititi, koje sam pronašla nešto u pčelarskim knjigama, nešto na internetu, a nešto sam zapamtila od svojih predaka:
Stršljen je naša najveća osa (da, spada u porodicu osa, lat. Vespa crabro), veličine čak i do 5 cm. Koloniju iliti gnijezdo započinje graditi ženka matica, jedna od onih koje su uspjele preživjeti zimu. Najčešće je to u rupama drveća, no vrlo rado se gnijezdi pod krovovima kuća, na tavanima, u dimnjacima. U početku sve radi sama, većinom od sažvakane kore drveta (da dobije tanki celulozni materijal), gradi stanice saćastog oblika s otvorom prema dolje, otprilike pedesetak stanica, te u njih polaže jajašca. Uz sve to marljiva majčica lovi kukce kako bi proteinima prehranila svoje pedesetero dječice. A ta dječica, te ličinke, nakon samo dva tjedna, stasaju u odrasle stršljene i preuzimaju gotovo u potpunosti daljne "građevinske radove". Jedino što matica, "kraljica majka" tada radi je polaganje novih jajašaca u nove stanice. Odrasli se stršljeni uglavnom hrane sokovima drveta i sokovima koje isisaju iz raspucanog voća , te drugim slatkim tvarima koje nađu u prirodi. Svoje ličinke hrane proteinima, najčešće prožvakanim dijelovima kukaca koje uspiju uloviti. Razvijeno društvo stršljena ulovi dnevno u prosjeku oko pola kilograma kukaca.
I sada pokušajte zamisliti situaciju: od jedne matice stršljena, od proljeća do jeseni, svaka 2-3 tjedna stasa nova generacija. Jedno gnijezdo tako može narasti i do 700-tinjak stršljena!
Kao i kod pčela, najviše ima radilica. Trutova nema puno, a oni i ovdje služe samo za oplodnju ženki. Početkom jeseni oni izlaze iz gnijezda na takozvane svadbene letove, za vrijeme kojih nastoje oploditi što više ženki. To im je ujedno i zadnja stvar koju će učiniti u svom životu, jer ubrzo nakon parenja ugibaju. Krajem jeseni, većina stršljena ugiba, zimu preživljavaju samo oplođene ženke koje će u proljeće započeti gradnju svojih novih nastambi. Nikad ne koriste staru nastambu nego uvijek grade novu. I tako sve kreće ispočetka.
U potrazi za hranom koje im u ovo doba ljeta treba puno više nego početkom ljeta jer ih sada u jednom gnijezdu ima jako puno, stršljeni harače naše voćnjake i vinograde u kojima će pronaći mirisno zrelo voće prepuno sokova kojima se oni hrane (zapravo bolje rečeno ONE). Kako privatne kuće u okolici gradova većinom imaju u dvorištima poneku voćku i/ili brajdu trsa na kojoj sad već grožđe dozrijeva, problem je prilično velik. Zamislite tako još jednu situaciju:
Dan je bio vruć, sunčan, ljetni. Jedva ste dočekali predvečerje da se malo ohladite za stolom ili na klupici na dvorištu, uz čašu nekog hladnog napitka. Uživate u laganom povjetarcu i društvu obitelji ili prijatelja. No miris koji se širi iz vaše čaše ili tanjura privlači i neke nepozvane goste. One s krilima. S ne baš ljupkim izrazom lica, u prugastim crno-žutim odijelima. Koji uopće ne pitaju smiju li se pridružiti vašem društvu, nego se jednostavno namjeravaju poslužiti ponuđenim mimo vaše volje. Pokušavate ih otjerati, no uporni su i sve ih je više. Vaše mahanje rukom, nagli pokreti kojima ih želite izbjeći, njih ljute. Sasvim dovoljno da pomisle da ih zapravo napadate i da se trebaju braniti.
A stršljeni se brane napadom - ovdje u potpunosti vrijedi ona "napad je najbolja obrana". Ubadaju. I to po nekoliko puta jer njihov je žalac gladak i ne ostaje u koži nakon uboda kao što je to kod pčela. Za razliku od pčela i osa, žalac stršljena je puno deblji i duži, prodire puno dublje u kožu, pa taj ubod puno jače boli. Ako nemate alergijsku reakciju i ako vas ubodu na neko mjesto gdje je koža deblja, nećete imati većih problema od lokalne boli i otekline. Problem nastaje ako vas stršljen ubode na neko nezgodno mjesto, kao npr. u vrat, lice ili slučajno jezik i usnu šupljinu. Tada zbog velike otekline može toći do zatvaranja dišnih kanala, gušenja i ostalih komplikacija, što može biti prilično opasno. A ako još imate i jaču alergijsku reakciju....sve vam je jasno što se može desiti. Problem je i to što nikad ne znate hoće li se ili neće javiti alergijska reakcija. Nažalost, to što do sada niste bili alergični uopće ne znači da ste zaštićeni jer uvijek postoji prvi put. Alergijska reakcija može se javiti u bilo kojem razdoblju života iako nikad prije niste imali problema s alergijama.
No dosta strašenja, hajdemo sada vidjeti što se može učiniti.
Najprije, nije loše krenuti od one stare "bolje spriječiti nego liječiti".
Ako primjetite da se u vašoj okolini povećao broj "letećih neprijateljskih objekata" osa i stršljena, bilo bi dobro da oko kuće, pa i pod krovom ili na balkonu, u vinograde i voćnjake, postavite zamke. Najučinkovitija zamka za obranu od stršljena i osa je boca soka. Izrada je jako jednostavna. Moja pranona Pavica, koje već više do četvrt stoljeća nema među živima, ali često se mi ostali sjetimo njenih malih trikova, lovila je stršljene u polegnute staklene pivske boce i zatim ih potapala u kanti vode. Danas je ta ista zamka malo "sofisticiranija". Uvijek se u kući nađe prazna plastična boca, po mogućnosti ona od 1,5 ili 2 litre. Na visini od 5-6 cm od dna boce izbušite nekoliko rupica debljine obične olovke što je sasvim dovoljno da se nepoželjni kukac uvuče u bocu. U bocu ulijte oko 1 dl mješavine nekog slatkog soka ili sirupa i octa, po mogućnosti jabučnog. Dobro je dodati i malo pive jer ih to iz nekog razloga odlično privlači, čak bolje od soka. Bocu začepite. Ispod čepa zavežite nalo dulji komad špage ili žice čime ćete bocu privezati na drvo, gredu, brajdu ili neko drugo strateško mjesto. Miris ponuđene im slasne hrane ubrzo će početi djelovati i omjesto oko vas, letit će oko zamke. I ući u nju na "gozbu". No kako stršljenov uzlet nalikuje utlijetanje helikoptera, dakle diže se prema gore, izlaza mu nema jer su rupice na boci sasvim nisko iznad površine tekućine. Zarobljen u boci, stršljen uskoro ugiba što donosi još veću korist. Za hranjenje ličinaka u gnijezdu stršljeni koriste čak i svoje uginule kukce jer se na taj način ne moraju mučiti da ulove neke druge, žive i vrlo pokretne kukce. Zato će ih miris uginulih rođaka u slasnome soku još bolje privlačiti. Ako takve zamke postavite na nekoliko vama važnih mjesta oko kuće, možete se smatrati prilično oslobođenim napasti, a pomoći će vam sačuvati i vaše sočno-voćne urode.
zamka je postavljena......."bogat ulov"........dvostruko djelovanje
Postoji još jedan način izrade zamke s malo bržim djelovanjem: plastičnu bocu prerežite na dva dijela. Gornji dio boce iznutra premažite ljepilom za miševe, a donji dio boce izbušite kao u prvoj varijanti. Zatim ljepljivom trakom otpornom na vodu (da izdrži u slučaju kiše) ponovo spojite ta dva dijela, ulijte tekućinu pažljivo da ne spere ljepilo, začepite bocu i objesite gdje želite. U ovome slučaju, kukac koji uleti u bocu i nakon čašćenja poleti prema gore tražeći izlaz, ostaje odmah uhvaće, tj. zaljepljen. Ne morate brinuti da će korisni kukci, npr. pčele ugibati u toj zamci - njih miris octa koji se upravo zbog toga i miješa sa sokom, nimalo ne privlači pa se neće niti približiti zamci.
U ljetno predvečerje, kad se zaželite i malo romantike, za obranu od napasnih kukaca pomoći će vam i one vrtne baklje koje možete kupiti u gotovo svakom većem dućanu. Njihova svjetlost će ih privući i tako vas osloboditi dosadnjakovića. Ako se kukac približi baklji previše, što je vrlo čest slučaj, toplina vatrice će mu spržiti krila i tad je gotov. A ako je još i zamka u neposrednoj blizini baklje za one koji misle da su se izvukli, utoliko bolje!
Evo i još par napomena što trebate izbjegavati ukoliko se stršljeni i ose unatoč svemu vrte oko vas:
NE MAŠITE RUKAMA! - Misle da ih napadate, pa će oni napasti vas. Pokušajte biti što mirniji dok se ne udalje. Znam da je to malo teže za izvesti, ali probajte se suzdržati od iznenadnih pokreta. Ovo je posebno važno napomenuti djeci i pokušati im objasniti da je to puno bezopasnije nego mahanje i bježanje.
PAZITE ŠTO JEDETE I PIJETE! - Kad prinosite ustima čašu ili neki fini zalogaj, pogledajte prije dodira usana što stavljate u usta jer nerijetko se desi da je kukac u čaši ili na hrani koju se taman spremate progutati - UBOD U JEZIK ILI BILO KOJI DIO USNE ŠUPLJINE I JEDNJAKA MOŽE BITI SMRTONOSAN!
IZBJEGAVAJTE PITI IZ LIMENKE I BOCE! - Otvor im je malen i moguće je da je kukac već zarobljen unutra, a vi ga ne vidite. Skupa s tekućinom, i on će vam ući u usta i početi ubadati jer je već sasvim dovoljno ljut i nervozan. Koristite čaše jer ćete ga puno lakše uočiti, a i sam će izletiti kad se dovoljno počasti.
POKRIVAJTE HRANU KOJU TRENUTNO NE KORISTITE! - Ako je hrana poslužena na pladnjevima ili u većim posudama, nakon što svatko uzme na tanjur koliko želi, ostatak pokrijte kakvim poklopcem, folijom ili ubrusom. isto tako napravite i s bocama pića.
AKO NAĐETE GNIJEZDO STRŠLJENA ILI OSA, NIKAKO GA NE POKUŠAVAJTE SAMI UKLONITI ILI UNIŠTITI! - Samo jedan krivi pokret uznemirit će cijeli roj i tada će napasti i vas i one koji se zateknu u blizini. Odmah nazovite službu dezinsekcije koji će vas uputiti kako da se zaštitite i doći ukloniti gnijezdo. Nažalost, cijena uklanjanja gnijezda stršljena nije mala. Na riječkom području je oko 700,00 kn. Bilo je pokušaja kojih se sjećam, uništavanja gnijezda naglim mlazom vode iz crijeva za polijevanje vrta - ne samo da je to bio potpuni neuspjeh, nego totalno glupa ideja jer su se stanovnici te nastambe toliko naljutili da cijeli dan nismo mogli iz kuće niti nos progurati. Naime, otvori u gnijezdu su prema dolje pa voda nema baš nikakav učinak. No, gnijezdo koje nađete tijekom zime ili sasvim rano u rano proljeće, napušteno je pa ga možete ukloniti.
A ako unatoč brojnosti letećih kukaca ipak odlučite boraviti na otvorenom, u šumi, voćnjaku, vinogradu, zaštitite se odjećom, šeširima, raznim repelentima. Nemojte na sebe stavljati odjeću šarenih žarkih boja jer ih to privlači, isto kao i mirisi parfema i dezodoransa. Nastojte biti - prirodni! Gledajte okolinu oko sebe jer stršljeni se gnijezde u rupama stabala gdje su zaštićeni od vremeskih i inih neprilika, u panjevima, pod stijenama, pa čak i u zemlji, u travi. Još jednom ponavljam - NE DIRAJTE GNIJEZDA! Ono što možete učiniti je da zapamtite poziciju gdje se gnijezdo nalazi pa o tome obavijestite šumare, lovce, dezinsekciju ili već neku stručnu osobu koja će znati što učiniti na takvom području. I možete upozoriti i ostale izletnike da znaju za potencijalnu opasnost, možda nekome baš tako spasite život. Eh, da, UVIJEK KAD IDETE U PRIRODU IMAJTE SA SOBOM NEKO PROTUALERGIJSKO SREDSTVO - u slučaju pojave bilo kakve alergijske reakcije, i zbog uboda kukca i zbog trava i peludi koje se tamo mogu naći, a koje mogu izazvati reakciju, djelovat će u vrlo kratkom vremenu, dovoljno da možete na vrijeme stići do liječnika.
IMAJTE MOBITEL S NAPUNJENOM BATERIJOM!
PAZITE NA DJECU I NJIHOVU IGRU U PRIRODI - DJECA SU ZNATIŽELJNA, ŠTO IH PONEKAD MOŽE DOVESTI U NEVOLJU.
Što učiniti ako vas stršljen ipak ubode?
Kao prvo - ne paničarite! Stršljen napada samo kad pomisli da je ugrožen, pa stoga pripazite da vaše nagle pokrete ne protumači kao napad na sebe. Dakle, najverojatnije je vaše mlataranje rukama u pokušaju da ga otjerate njemu izgledalo kao napad, pa vas je odlučio ubosti. Može se desiti da će vas isti ubosti više od jednog puta. Ubod prilično boli, a mjesto uboda brzo naotiče. Pomoći će vam led ili nešto hladno kao oblog - ulošci prijenosnog frižidera, limenka ili boca hladnog pića, tkanina namočena u hladnoj tekućini i neka kortikosteroidna krema, npr. Kamagel i slične s efektom hlađenja. Ako imate sa sobom antialergijsko sredstvo, dobro je da popijete jednu dozu, jer nikad se ne zna...
Ukoliko to nemate, pazite na reakcije svog tijela I TO ČAK SLJEDEĆIH 12 SATI jer alergijske reakcije na otrove kukaca često imaju i odgođenu, kasnu reakciju (nakon 8-12 sati). Ako se bilo kada u tom razdoblju oteklina počne širiti, ako se crvenilo nekontrolirano počne pojavljivati na koži (urtikarija), znak je da imate alergijsku reakciju. Daljnja komplikacija je otežano i čujno disanje, sviranje u prsima, otežano gutanje i smetenost. U sljedećem se stupnju uz navedeno javljaju i kolaps, pad tlaka, gubitak svijesti, tamnoplava boja kože i sluznica, inkontinencija stolice ili mokraće. To je već gadna situacija u kojoj vam samo liječnici mogu pomoći.
Dakle, ako mislite da ste razvili alergijsku reakciju, zaboravite prirodu i izlet i krenite odmah do najbližeg liječnika ili ako sami ne možete do liječnika, mobitelom nazovite hitnu službu koji će vas detaljno uputiti što učiniti i doći će po vas. Nastojte zadržati smirenost jer panika ubrzava cirkulaciju pa se otrov brže širi organizmom. Liječnicima dajte što više informacija o nemilom vam događaju. Oni će znati što s tim informacijama.
Ove sam upute pronašla na stranici Pliva zdravlje:
- Ako je na mjestu uboda kukca ostao žalac potrebno ga je odmah izvaditi, noktima ili pincetom.
- Na mjesto uboda staviti hladni oblog.
- Imati u pripravnosti lijekove, a u slučaju potrebe žurno primijeniti hitnu terapiju (autoinjektor, antihistaminik, kortikosteroid).
- Izbjegavati brze pokrete (mahanje rukama) radi tjeranja insekta jer tada postaju agresivniji.
- Izbjegavati jake mirise (parfeme, kreme za sunčanje, losione) jer oni privlače insekte.
- Ne ići u cvjetnjak ili voćnjak te ne jesti slatko i sočno voće u otvorenom prostoru.
- Oprez pri radu u vrtu (zaštititi otkrivene dijelove tijela).
- Ne hodati bosonog po travi (pčele rado borave u djetelini).
- Izbjegavati široku, lepršavu odjeću (kukac se može uvući pod odjeću kada postaje agresivniji) i odjeću žarkih boja.
- Izbjegavati veće tjelesne napore (miris znoja privlači insekte).
- Slatke namirnice držati pokrivenima.
- Kante za smeće držati zatvorenima.
- Prozor u spavaćoj sobi danju zatvarati ili staviti na njega mrežu protiv insekata.
A zamke...pa nitko te stršljene ne tjera da uđu unutra, to je njihov izbor, a naša prevencija većeg zla...njih ionako ima i do 700 u jednom gnijezdu! I kako bi ipak vaša savjest ostala čista i duša mirna, stršljene ulovljene u zamke nemojte samo tako zanemariti i baciti. Poslužite ih ježevima! Ježići ionako vole papati kukce. Eto učinili ste tako još i nešto korisno.
©2008-2009 Sandrine
Prethodna priča | Naše priče | Nova priča |
5 komentara:
Dobri savjeti (mene je ubola osa u prst neki dan, ali oteklina je brzo prošla) gogoo
a di si gurao prst, ha?
Jako korisni savjeti. S obzirom na to da me zadnjih dana stršljenovi redovno navečer posjećuju svakako ću isprobati nešto od ovoga.
suuuper savjeti, jučer sam taman otkrila stršljena/e na terasi, kod rupice u plafonu, ta rupa je brzo zabetonirana, a postavila sam i zamku, sutra ću još nekoliko oko voćaka
ja se užasno bojim tog kukca, jer je prije par godina od prijateljice otac preminuo dok su u lici sijekli neko stablo, naletjeli su na gnijezdo, ostali se spasili a njega je (su) kukac/i ubo u vrat, što je eto kobno završilo.. :(
Korisni saveti, ali ja bih dodao jedan detalj. Iz iskustva znam da ove zamke donose smrt mnogim stršljenovima, ali problem ne možete rešiti dok ne uništite gnezdo. Desilo mi se da su zamke bile toliko efikasne, da su bile prepune mrtvih jedinki, ali je oko njih bilo toliko drugih stršljenova,da se nije moglo proći. Tek kada sam pronašao gnezdo i uništio ga, svanulo mi je!http:To je izgledalo otprilike ovako://www.youtube.com/watch?v=ve0O7k3AKpg
Objavi komentar